LAG VINODOL

Broj stanovnika 11122 Površina 29 km²

Broj stanovnika 4618 Površina 18 km²

Broj stanovnika 5113 Površina 262 km²

Broj stanovnika 7220 Površina 85 km²

Broj stanovnika 4180 Površina 12 km²

Broj stanovnika 3577 Površina 152 km²

Suhozidi građeni u doba Marije Terezije. Uz njeno dopuštenje kmetovi i lokalno stanovništvo krče šumu i sade vinograd. Do parcela žene u brentama donose zemlju u koju se sadila loza sorte Belina od koje se proizvodi poznati pjenušac Bakarska vodica. Prezidi su 1972.g. proglašeni zaštićenim krajolikom te su uvršteni u Registar spomenika kulture.

Daleke 1412.g. Knez Nikola IV. Frankopan dao je sagraditi samostan za redovnike uz more, uz srednjovjekovnu crikvu - odakle je izvedeno ime grada Crikvenice. Darovnica kojom je Nikola IV. Frankopan u Modrušu 14. kolovoza 1412.g. samostan darovao pavlinima, ujedno je i najstariji pisani spomenik imena Crikvenice, te je ovaj datum proglašen Danom Grada Crikvenice. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog života. U novije vrijeme je u ovom povijesnom zdanju uređen hotel "Kaštel".

Frankopanski grad - kaštel počeo je graditi Petar Zrinski 1650.g. kao rezidencijalni dvorac, koji je za to doba bio izuzetno bogato opremljen. Dvorac je jedna od najznačajnijih povijesnih građevina šire regije, koja osim oblikovnih i kulturnih ima i znatne povijesne, simboličke i asocijativne vrijednosti, prije svega kao nekadašnje sjedište najznačajnijih hrvatskih plemičkih obitelji, a prema legendi, i mjesto sklapanja Zrinsko - frankopanske urote protiv dinastije Habsburga. Dvorac Frankopan "Nova Kraljevica" upisan je u Registar kulturnih dobara 1961.g.

Izgrađen početkom 13. st., za vrijeme Frankopana. U srednjem vijeku branio je prilaz dolini. Oko njega se razvio Novi grad opasan bedemima koji je do danas sačuvao srednjovjekovnu strukturu uskih i krivudavih uličica i volti, malih trgova te vrijednih ambijentalnih cjelina i urbanističkih rješenja koji još imaju izvornu koncepciju. U frankopanskom kaštelu 1288.g. sastavljen je Vinodolski zakonik. Danas je središte administracije, Gradske uprave, Muzeja, galerije, Gradske čitaonice i knjižnice.

Frankopanski kaštel Grada Grobnika izvorno je građen još do 1.000 godine, no danas vidljivi djelovi potječu iz vremena 15. i 17. st. Naseljen je još u prahistoriji, a naseljavali su ga Iliri, Rimljani, Goti i Franci. Na 466 m visokom brijegu izgrađen je oko živog bunara s izvorskom vodom u središtu unutarnjeg dvorišta Kaštela. Grad Grobnik nalazi se na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola. Danas je Kaštel obnovljen i dobro očuvan te se koristi za razne kulturne manifestacije.

Park služi edukaciji mještana svih uzrasta koji žele naučiti nešto više o ekologiji, ekološkom povrtlarstvu, sadnji biljaka, ekološkom pčelarstvu, energetskoj učinkovitosti i održivom razvoju. Na lokaciji obuhvata 14.000 m² uzgaja se lavanda (1.000 sadnica), mediteransko bilje, povrće, te je postavljen golubnjak.

Grad Drivenik prvi put se spominje 1228.g. kao jedan od supotpisnika Vinodolskog zakonika. Smješten je kod naselja Drivenik u Vinodolu, između dva brda na visokom brijegu "Glavica", na čijem vrhu kao kruna stoji izgrađena utvrda - gradina. Dolaskom Frankopana gradina postaje rezidencija feudalčeva izaslanika - satnika. U 16. st. gradinom upravljaju Zrinski. Danas je jedan od rijetko u cijelosti sačuvanih frankopanskih kaštela, obnovljen i proglašen zaštićenim dobrom Republike Hrvatske.